KAU BRU DICTIONARY

Kaubru to English Dictionary sisa toisa yauhmo.....
  1. D-damdu khorthai le kau Bru ni khorthai uo ni kebroi ma uo se tong uo. Akhe saikau uo pbo no are nou. 
  2. Dab–verb kol khe sehmo (M) je maingmo manoi rau no kol kheye theh kheye she ye nai mo. 
  3. Dabble–verb kolmo (M) yakong ongba yak ongba toiyo kol ye kluh ya kheye tong mo abo kolmo sei. (SO) 1 dip,paddle,splash,wet 2 potter about, tinker, work casually 
  4. Dace–noun Ah (M) toini moima keha ma ah steh kheye tong nai ma toikthang hiol tongnaima rau uo 
  5. Dachshund-noun soibelati (M) msak klau kheye yasam bara kheye ong naima soi. 
  6. Dacoit–noun sikhau (M) je ba samung khaunai ma brouh. Samung chaya tangnaima brouh 
  7. Dad–noun Apa (M) keha brouh ni mpha. Nini mma ni msai no nung rengmo khe. 
  8. Daft–adjective souhye (M) brouh choung khlai chongsa kroima jat.brouh pura ong souh yama. (THA)silly.foolish.loony.loopy. 
  9. Dagger–noun Daphlaih (M)Da koluh kheye baiha kheye akhemchu uo khe bale kphlaih kheye ong nai ma (SO) Bayonet, blade, dirk, knife, kris, poniard, stilentto. 
  10. Daily–adjective,adverb. Juahani (M) juhani salboi arya khe barboi 
  11. Dairy–noun duhsnamnoug (M) msu,msih rau ni duh snamyak mo jaga noug. 
  12. Dairyman– noun duhphalnaiha (M) Duhsnamnoug nchingyo duh no lakhouh ye berai ye ongba akhe krungha achouh ye ongba phal nai ha. 
  13. Dais–noun kasathai (M) kaye kausathai yo thangsayak nai ma ni jaga no sungsa moma manoi sei 
  14. Dam1– noun Thehsomoma (M) bo khe bale karent rau lathing yo abo toisa no ongba toima no ongba thehso yak moma abo thehso mo no se Dam hing yak uo verbThehsomo (SO) bank, barrage, barrier, dyke, embank, ment, wall, weir. Verb block, check, hold back, obstruct, restrict, stanch, stem, stop. 
  15. Dam2– noun mma (M) bo le brouh ni mma ya himba moima broi sei, moima ni mma sei 
  16. Damage –noun Nostoma (M) mungha suh manoi kahama ong tongmo nosto ongye juaiya ong tongmoma manoi no se Damage hing yak uo (THA) destruction, devastaton, harm, havoc, hurt, injury, loss, 
  17. Dame– noun broi, (M) broi hingmi pho ong uo akhe UK rau ni broi rau ni keha rengkhorma pho klai uo. Kau uo kla rau no Sir hingmo doi kheye ongnai ma kehama sei 
  18. Damn-verb Batismaimo (M) keha brouh no hampanda samo ni sak slai uo chaya sahoih mo, akhe bole kristan rau khathoi mo ma je khristo no khathoi ya rau le Noroko uo mathang pai nai hingmo ma pho se klai uo. (THA) attack, berate, castigate, censure, condemn, criticize, curse, denounce, doom, execrate, swear at. 
  19. Damnable–adjective kosla (M) kekto kheyak ye toingyak nai ha brouh, bung kosla maingmo (K) bungle kosla mchang tongmo sei 
  20. Damne–adjective gingphnuhmo (M) keha brouh bini chayak yama no kchangbai khe ongya mani ktung kheye bengno phnuh mo ma 
  21. Damp–noun sikhokhoh (M) durpa rau uo Nohba rau uo tong nai ma toi, aidroih rau uo nai khe sikhokhoh kheye ongmo ma (THA) adjective clammy, dank, dewy, dripping, drizzly, foggy, hummid, misty, moist, muggy, perspiring, rainy, soggy, steamy, sticky, sweaty, unaired, unventilated, wet, wettish. 
  22. Dampen verb sikhokhohkhemo (M) je mungha manoi no sikhokhoh khe mo arba le kcom souh ya kheye, 
  23. Damsel-noun broisikhla (M) broi sikhla sailaya khoma, bosi 15 ni saka ong nai ma 
  24. Dance–verb msamo (M) panda,soba rau uo khusi ongye tong thau lai mo. noundancer 
  25. Dance hall–noun msathai nouh (M) bo khe bal ekeha doli rau uo nouh uang kheye tangye msa thai kheyak mo jaga. 
  26. Dander–verb gingkroihmo. Mkha stomo, mkha msangmo. 
  27. Dandle–verb bamsamo(M) chrai rau no sakni khaja uo ongba yasku uo kheye toing mo 
  28. Dandruff–noun khauphoi (M) mkhrouh uo kphuima rau kheye tong nai ma, betra bai khaa khe kphuima rau kheye bisning bisning kheye baihkhouh uo. 
  29. Dandy–noun naithaurtuhnaiha (M) brouh sbo le betha juda juda kheye snam yak mo rau no naithau yak, abo doima brouh no khe dandy hingyak uo adjective dandifird 
  30. Dane–noun Denma ni brouh (M) keha raijo India doi ongnai ma jaga Denmak ni brouh no se Denma hing yak uo. 
  31. Danger–noun Thoithaima (M) jaga ongba manoi ongba je pho tangsa khe nosto ongnai ma jat, akhe nung thoi pho thang maing mo zat no se Denjar hing yak uo adjective Dangerous adverb Dangerously (SO ) crisis, distress, hazard, insecurity, jeopardy, menace, peril, pitfall, trouble. 
  32. Dangle–verb Khasoingmo (M) akhe thoh mo pho klai uo bengno thoh ye ya saye tang ri mo. Akhe arha khasoingye toing mo pho klai uo. 
  33. Danish–noun Denma ha uo tong nai jati rau ni kau 
  34. Dank–adjective kchangkhoh khoh (M) sikhoh khoh kheye kchang ong mo 
  35. Dapper–adjective klakaham (M) kla rau ni pusak rau snu snah ongya ma ni naithauma ongmo. (THA) smart, 
  36. Dapple– 
  37. Dare–verb mkhakhrauh (M) mungha no pho lachiya kriya ong ye tang mai mo ongmo ma (THA) gramble, have the courage, risk, take a chance, venture. 
  38. Daredevil–noun Brouhpakla (M) je pho krima sa samungno thoiyak naima samung rau no kriya mani tong thau yak ye tang nai ma jat brouh.J daring 
  39. Dark-J mnauhma (M) kara mo kroi ni ulta khe mnauhma, kpih kroi ongmo ma dark horse sasningyakmo brouh In the dark mungha sisoingmo kroi adverb Darkly noun Darkness (SO) black, blackish, cheerless, clouded, cloudy, coal-black, dim, dingy, dismal, drab, dreary, dull, dusky, funereal, gloomy, glowering, glum, grim, inky, moonless, murky, overcast, pitch-black, pitch-dark, literary sable, shadowy, shady, somber, starless, stygian, sullen, sunless, tenebrous, uniluminated, unlighted, unlit. 
  40. Darken-V 1 mauhruh mauhruh khe ongmo ba somruh somruh ongmo 2 kha khusi ongya ongmo ongba gingsa mo (THA) become overcast, cloud over. 
  41. Darkroom-N Mnauhgromma (M) sapa buni phu rau uo karent mthoiye mnauh ri mo ma 
  42. Darling-N khasouhmoma (M) keha brouh ni mkha bai hamyauh ye rengmo ma, sak ni mkha ni brouh rau no rengmo ma. 
  43. Darn1- V Rri chahmo (M) rri rau buchu kroi ong tong nai ma rau uo nal kheye chah ye toisa mo 
  44. Darn2– kausamo (M) tre doi kheye sa mo, kau lang lang kheye sa ya mani kukhoingma doi kheye samo 
  45. Dash-V dobrahmo (m) je mungha samung nang phu rau uo mungha jaiong slah yama ni keha no jai kheye sanang slah ya ma ni reye thangmo.2 khoithaimo, khoisuhmo (SO) bolt, chase, dart,fly,hasten, hurry, move quickly, race, run, rush, speed, sprint, tear. 
  46. Dashing-Adj mkoihrom mo(M) kla kaham naithau akhe pusak juga mo naithau ongmo, (THA) stylish,smart, and confident 
  47. Date-N sal gona (M) sal ha sal noi hingye tuke ye laruh mo sal gona ma sei Adj datable 
  48. Date-palm– N khagli Mphang, (M) bo Mphang khe bale bosi boiyo theka ha theka ha kheye se lausa uo, mthai pho chayak uo. Haphaih banchi uo bari kheye maingthau uo bo Mphang le. 
  49. Datum-N kautmakasouhyama (M) khupo rau pura ong souh ya mani kheye maingsau mo. Kasouh ya ma ni, buju kheye ongsouh yamani 
  50. Daughter-N msayu (M) nouhkhong ni msa broi rau no hingyak mo ma sei (K) kolom joy ni le msa broi khrouhba ka uo 
  51. Daughter-in-law– bahainyuh (M)sak ni msala ni bihih 
  52. Daunt-V mkhabairimo (M) keha brouh no mkha bairimo, akhe mkha uo srai kheri ya mani krima khe mo rau. Adj daunting (THA ) alarm, depress, deter, discourage, dishearten, dismay, intimidate, overawe, put off, unnerve. 
  53. Dauntless-Adj mkhanang (M) mkhanang je chongmo no tnag maing nai krima kroima jat brouh 
  54. Dawdle-somoinglamo (M) jeba samung uo pho doya mani kluh kluh kheye tangmo bai, hingmo bai somoing pai ri hoih mo. 
  55. Dawn-N aipromtoi (M) aichu ni sisa laiye salbu paya khosning mano hing moma sei (K) apa le aipromtoi nching yo nouh ni baihkhouh nang mo sei(THA) day break 
  56. Day–noun salha (M) hor aikhe uchiha sal phai phi uo abono khe hing phi uo sal ha.(K) ang sal ha uo 300 juga uo call it a day-yak karni chongmo (SO) daylight, daytime, light. 2 age, epoch, era, period, time. 
  57. Daybreak–noun aipromtoi (M) aichu ni sisa laiye salbu paya khosning mano hing moma sei (THA) Dawn 
  58. Daydream–noun chongsuhmo (M) mungha mungha no chongsuh thangye sakni samungno tangni pau ye thangmo. (SO) dream, fantasy, hope, illusion, meditation, pipe dream, reverie, vision, wool-gathering. 
  59. Day-labour–noun saniseng (M) sal uo ni yakgu seng, samung tangye maingmo ma 
  60. Daylight–noun satungmo (M) sal kara mo no se hingyak uo 
  61. Dazzle–verb mnauhkhlomo (M) sal karamo/sornouhsa (vehicle) ni mkhoih kara mo hor uo brouh ni mkhang uo kara thang phu uo mungha nuh ya kheye mnauhkhloh thang mo ma sei adj dazzling 
  62. Deacon–noun Houhgra (M) khristian mondoli ni houhgra abo beramruhnaiha(pastor) ni slai sa tola the droi ong nai ha N Deaconess 
  63. Deactivate-N mthauh hoimo (M) jeba manoi yo ong tongmo ma no mthauh ye hoimo 
  64. Dead–adjective kthoi (M) rangma kroi khama, tre mungha pho khe maing siya ma dead heat bauh ha kheye pailai mo, khaihlaimo rau bauh ha kheye brouh knoi paithang mo dead loss juaiyama brouh ongba mamoi ongba 
  65. Deadbeat-N brouh sleh (M) brouh sleh mungha samung tangni chongya ma. 
  66. Deadhead-V khumbar kthoi khoimo (M) khum mbar abo Mphang nching yo thoi thang khe khauhye khoi hoi mo 
  67. Deadline-N jorakhamo (M) somoing ongba sal ongba nung bo sal uo ya jo/somoingyo se bo samungno pairi nai ha hing ye kau khamo 
  68. Deadlock-N cheihmaiyama (M) bosi bang ye biadi maiyak mo bai sasauh no bsauh toisa maingya ong thangmo 
  69. Deadpan-Adj kchangma (M) mungha gingmo rau akhe mkha uo chongmo bengno saka uo ja phnuya ma 
  70. Deaf-Adj Nathong (M) brouh reng pho akhe bini sam uo je mungha saye toingyak pho khna ya ma deaf mute boba nathong N deafness 
  71. Deafen-V nathongkhemo (M) bengno Khorang ktor kheye chrih ye ongba khna ya khe hoi mo Adv deafeningly 
  72. Deal–verb (deals,dealing,dealt) (M) 1 sakhna rimo. 2 manoi pai ye phal mo. 3 Ain uo kroima manoi rau no paiye phal mo kau uo ganja, Drug….4 bauhkhouhmo tasi thung phu uo tase ye bauhmoma noun 1 Boilaimoma, knoiyo ongba dol uo kheye noun dealer (THA ) noun agreement, arrangement, bargain, contract, pact, settlement, transaction. 
  73. Dealer–noun phal slai mo ma (M) mairong, Thau, Chinaha akhe tre tre manoi rau keha dulayak mo uo Rason kat bai phal nai ha (SO) agent, broker, distributor, merchant, retailer, shopkeeper, stockiest, supplier, trader, tradesman, vendor, wholesaler. 
  74. Dean–noun skulnihouhgra (M) keha skul ni hougra ya mkhrouhma 
  75. Dear-adjective khasouh (M) mkha ni brouh, akhe kautung soithing rauuo kau mkhuka uo kau kchang kheye samoma,noun Mkhani brouh adverbDearly (SO) adored, beloved, close, darling, intimate, loved, precious, treasured, valued, venerated. 
  76. Dearth-noun kroima (M) kmam moma sak nangmo manoi kroima 
  77. Death-noun kthoi (M) brouh ni msak uo rangma kroi kha ong thangmo ma. 2 je mungha suh ni aiyu paithang moma. At death’s door singi sotongmo, rauhya klaiye thoitoi ong tongmo ma death knell painisiri saumo death penalty kosla rimo bai mthoi yak naima kheyak mo death row sir mthauh ye mthoiyak mo alum uo toingyak nai rau no bo khe purthim ni salthang khauh bai tongnai rau ni mthoimung aing sei adjective deathly (THA) decease, demise, dying, loss, passing. 
  78. Deathless-noun Thoiphlaiyama (M) Tre le rangma sareh le thang siyama, himba jonom thangmo pho hing yak uo bono 
  79. Death-like-adjective Thoimosuhma (M) kau lam rau samaingya ongye mungha pho chuhya kheye sring sring khe ong thang mo ma no hingmo 
  80. Debar-verb (debars,debarring,debarred) mthauhtoing yak mo (M) keha aing doi yo mthauh yak mo, matang ya kheye khesau yak mo 
  81. Debase-verb (debases,debasing,debased) juaiya khemo (M) keha monoi no hamya ruh hamya ruh kheye dam kom kheye hoih mo, akol ong pho chaya ruh chaya ruh khe hoih mo noun debasement (THA) belittle, commercialize, degrade, demean, depreciate, devalue, diminish, lower the stone of, pollute, reduce the value of, ruin, soil, spoil, sully, vulgarize. 
  82. Debate–noun songphailaimoma (M) keha bai tre keha kaham hamya salai moma verb (debates,debating,debated) kautma songphailaimo noun debatable (SO ) argument, conference, consultation, controversy, deliberation, dialectic, discussion, disputation, dispute, polemic. 
  83. Debenture-noun lakai lamoma (M) Rang lasau ye uchih riyag nai ma abo rau ni soimo ma mchah no hing mo 
  84. Debilitate verb (debilitates,debilitating,debilitated) buai buai chem. Mo (M) rauh ya ruh rauhya ruh ongye thangmo 
  85. Debility-noun phaingkroi (M) msak uo phaing kroi ong mo 
  86. Debonair-adjective kla kaham/naithau (M) msak sauhdu naithau ongmo (THA) handsome, stylish,charming 
  87. Debrief-verb kau sungsuhmo (M) kau pura kheye sung suh mo je samung ni kau tma uo abo brau tangpaiye phaimo ni kautma uo 
  88. Debt-noun kongmo (M) keha brouh nthingyo rang ri thai tongmo ma (SO ) account, arrears, bill, debit, dues, indebtedness, liability, obligation, score, what you owe. 
  89. Debtor-noun rangkongnaiha (M) keha brouh nthingyo rangri thai ong naiha 
  90. Debug-verb noihkhoimo (M) kol mkhrouhma (computer) ni kol ongba akhe jaikhenaima( software) ongba gotheya (error) ong nai ma no noih hoih mo ma abo jaga nchingyo 
  91. Debunk –verb chayaphnuhmo (M) je mungha suh beng khathoi mo no abo le chaya hing ye brau ni gotheya ma no phnuh mo 
  92. Debut-noun brouh krung (M) keha poila mungkaham kheye naithaima ong naima joto ni kheye 
  93. Debutant-noun brouh krung khe hoih nai ha (M) abo keha naithaima kheye phrung ye hoih nai ha 
  94. Decade-noun bosichi (M) bosi chi no se hing yak uo dikeit le 
  95. Decadent-adjective kothin (M) sauh keha tong thau yak nai ma no sroh rtuh nai ha/ma noun decadence adverb decadently (SO ) corrupt, debased, debauched, declining, degenerate, dissolute, immoral, self-indulgent. 
  96. Decagram–noun pawachima (M)hlimo ma sei, bo khe hlih mo ma ni tuke mung sei 
  97. Decamp– verb knoihthangmo (M) phut kheye jaga ni knoih ye thangmo ongba keha pho siruh ya kheye knoih thangmo ya reh thangmo 
  98. Decant–verb Lusoingmo (M) keha jaga ni tre keha uo lusoingmo je pho toi doi khe ye ong nai ma manoi no. 
  99. Decapitate–verb( decapitates, decapitating, decapitated) mkhrouh taingsomo (M) keha brouh ni gorna uo taingso hoih mo.noun decapitation 
  100. Decay–verb sauthangmo (M) keha manoi ongba keha momo (meat,flesh) ongba sauye thangmo chani juaiya kheye (SO) atrophy, break down, corrode, crumble, decompose, degenerate, deteriorate, disintegrate, dissolve, fall apart, fester, go bad, go off, mortify, moulder, oxidize, peris, putrify, rot, shrivel, spoil, waste a way, weaken, wither. 
  101. Decease–noun kthoi (M) keha msak ni rangma kroi ongthangmo (THA) death 
  102. Deceit–noun tongmungphilmoma (M) keha brouh ni bini Tongmung hamya rau uo Tongmung kaham kheye bengni bskang uo tongye phnu mo 
  103. Deceitful–adjective philmoma (M) keha brouh ni philmo ma adverb deceitfully 
  104. Deceive–verb (deceives,deceiving,deceived) philmo (M) keha brouh no kau phi saye ongba tongmul kaham kheye tongye phnuh ye phil mo noun deceiver 


SOINAIHA NI KAUTMA
Bo ‘D’ Khorthaima Dictionary no soimo le sikuh mi rungkuh akhe kasouhha hingye soikhouhmi ya himba sa ni msing sisa de ong nu hingye machoung mi sei. Mahing khe mkoih kana kheye nuh ya ong tong mo ni slai le mkoih khauh ha nuh pho ham wa nou mahing mi, tma hing khe chung Bru rau pho sinai rung nai gbangma tong paimo ba abo brau no pho tre biskanguo bacha ye tang yauh naima siri nimchu mi. Are ong mi phai di Chung Bru rau pho tauh le snungmo rungmo rau bkhauh bai pho skang phuh yasku yabel bel khe tongmo ni yasku stoin ye bahcha na akhe skang phuh hinngni rungya ong tongmo tauh le yaka seye hing snung na mahing mi sei. Akhe bo soinaiha bsauh pho simo rungmo kroini se nrau sinai rung nai rau no tre phaingsuh ye pal masaing mi tmahing khe Bru jati no yauhtoyak nai bai khosa ye toisa laruh yauh nai ma no makabaumi. Akhe je si nai rung nai rau no kau makchaih phi uo. Je bo ‘D’ khorthai ma uo soimo kauthai barama kheye lamoma le krhrih khrih/exact kauthai no soipai mi hing maingya tma hing khe sakhung saknoi ni phain bai ongmi abo joto kauthai rau no nrau bai khe tre kaham kheye nai snam ri ni akhe naituh snam riyauh ni ma soi mi sei. Akhe bo ‘D’ ni paisouh ya khoma rau biskang uo tre nuh nai hingye asha kheuo, bo 2016 Borsi nimsing uono, Isor ni waingsouhmo maing mi ong khe bo soinai ha pho. Akhe tre biskang ni kauno Isor no ashamo bai kheye nrau ni thing yo jala kayauh nai ma ni kheye nrau no sisau rini mchu mo khe bo ‘D’ khorthai ma rau no pai ye tre alka khorthaima no pho soikhouh ye toikhlai ni hing ye chong lai tong uo.
__________________________________________

Copied From:

Author: Pal Bisno Bru
Blog : Mkhroikta
Previous Post Next Post

Popular Items

SAPHEIHMO NI KAUTMA

KESKEHA KANTHA BOI DEI