BRU (REANG) JATI NI PORICHOI



01. Bru ba spo phi? 

01.01. Bru hingmo le jati keha ni mmung sei. Bru jati le yaphang phuh le Khotri jati nching ye phaikhlaimo sei. Khotri jati rau le Soijo-bongsi, Mala-dora, Rajan gusti’ Kong khlum ya, ktau nai ya rau sei. 

01.02. Bru jati no aiskal purthim ha ni brouh sisouhmoma khe ‘RIANG or REANG’hing ye siyauh ou. Indian Constitution wo toingyauhmo khe bu SCHEDULE TRIBE (S.T.) wo tukeyauh ou. Akhe, Kungthaibara (TRIBAL) ni msing yo jati keha klaisoing ou.

01.03. Bru no‘Riang’ hingyauh thangmo le abo le kaugboi ya; mchikrolaimo ni tate wo sei. Jati mmung gboima so le BRU sei. Riang le Bru jati ni panji songchikthamma ni msing yo panji kehaha, panji ktoi thauh sei. Riang jati hing ye le kroi.

02. BRU NI PANJI RAU

  1. Molshoy,
  2. Meska,
  3. Msha,
  4. Apeto
  5. Chorkhy,
  6. Raikchauh,
  7. Chongpreng,
  8. Wairem,
  9. Nouhkham,
  10. Toimoi,
  11. Yahstam,
  12. Yakcho,
  13. Riang.
Bo panji songchiktham panha lasing ye se Bru jati.  Riang panji khe Bru ni panji ni msing yo panji ktoithah sei. 

03. Bru jati rau khotri ongmo ni kautma yarung
02.01. Khotri hingmo le soito thaiha bai tongnai jati rau hingmo sei. Bru jati rau le je brau chongmo se cha maing ou. Khotri, Bramon, Boiso, Sudro bo mnusu ni jaht mungbroima wo je brau mchumo wo se srahha msing yo baih thang maing ou. Doito pho ong maing ou, boido pho ong maing ou, aukchai pho ong maing ou, je brau tma khatung ong maing ou. Tre jati yo le abodei khe maing ya. Bodei khe ongmbauh wo se Kaito Birjo Orjun raja, bung Domadugni Moni no jurdo khe ye Surobi Msuma no seih ye la phuh wo abo Surobi bai khe hingyauhha, “Prii nung le khotri dei se ongkhauhha lei,” hing ye.
     Arphuh khe, Kaitobirjo raja khe saha, “Among, nung, Khotri hing khe ang le khotri no ongha, nung bramon hing khe bramon sei, boiso hing pho boiso sei, sudro hing pho sudro nou ang,” hing ye. Arphuh nching ye se Khotri mmung maing thang ou.

04. Bru jati Soijo bongsi ongmo ni yarung
03.01. Bru jati rau no Soijobongsi hingyauhmo ni kautma yarung le _ Isor bung sauhhung ni ni khrouhtham - Borma, Visno, Mohisor khe ye bauhlai thang phuh wo brau ni ging no skang khoi ya singkhe bo sorgo, moito patal no se toi maing ya ongmbauh wo brau ni ging bro khoi yauhnai hing chonglaiha.
     Chonglai singkhe, brau nirman khemo praingnangma manoi joma 84 lokho rau ni sahka wo bauhpai ye riha. Je abo bauhpai ya baara tongmo khe hlong bdu kha ye thangha. Abo hlong bdu khe tautoi dei phloh ong tong mbauh ye Hlongtautoi hing ye mmung ong thangha. 

03.02. Abo Hlongtautoi no Moni rau khe nai ye tmajahtma manoi hing ye brau sning la maing ya. Bukhau ye nai pho bukhau la main ya.

Onsingkhe, Biyanggoma Tauktor no krori nai mi bosi saisa krori naiha arpho khuphai ya. Arphuh singkhe, Sal ni lama wo toing ye, Sal bini jotosuh tungmo karoi ye kro phuh se khumphai ou. Khumphaimo le mnusu broi keha tla keha onthangha. Abo hlong tautoi no Sal kro ye jormo ongmo onmbauh wo se Bru rau le sal ni bsa rau hingyauh ou.

03.03. Ongmbauh wo se Soijo bongsi, Bru jati rau le mtai rzang no yaskupare ye ongba klai ye khlum yauhnai achar kroi; tmangmi? sauhnslai chrai/achai ye ktoi no le klai ye khlum maing ya. Mpha Isor no keha chouh se bahcha bahcha ye khlum ou.

05. Bru rau 'Mala-dora' ongmo ni yarung:
04.01. 'Mala-dora' hingmo ni ortho khe gorna ktouh wo mala/lkoih kaingnai rau hingmo sei. Bru rau ‘'Mala-dora' ongmo ni yarung le kraingkautma tangha tong ou. ’

04.02. Jomadugni Moni ni bsala Porsuram bai khotri nidon kheyauh yakho skang wo le Bru le hingyauh yakhou, arphuh le KHOTRI JATI se hingyauh ou. Khotri hingmo khe soito thaiha bai tongnai rau hingmo sei.
          Bo soito thaiha bai brau tong phuh wo khe ktouh wo mala tangha, tangha brau ni tong ou. Abo mala ni mmung khe SOITOMALA hingyauh ou. Abo soito mala brau kaing ye tong phuh wo le Khotri jati le bkhu soito gnang sei. Abo mala khe Ram song, Krisno song, Visnu song kaingmo mala dei khe se tong ou.

04.03. le mpha Isor bai riyauhmo SOITOMALA makaingmo tong ou. Abo soitomala khe Visnu, Ram, Krisno song kaingmo mala doi khe ye se tong ou. Bo mala khe purthim ni mala gbangma ni msing yo houhgrathauh sei.

04.04. Khotri nidon kheyauhpai yauhgu wo khe Sibrai bai Hangrai song khe abo no taingkhauh taingkhih ni tampoi mala bai slai ye khoiha. Soitomala brau kaing ye tong phuh wo le bkhu pho soito gnang sei.
      Jokhon Komlati bai Komtharai brau bkhunoi no bihih bsai khe bolajur wo Sibrai Hangrai ni burdi bai kaiyauh ye, soito mala no Tampoi mala bai slaiyauhpai singkhe brau ni bkhu soito pho kroikha ong thangha.

04.05. Broi rau khe bu Ama khasouhmo bsa khaso ongmbauh wo lkoih ni loge wo rangbauh makaing ou. Rangbauh wo khe brouh bkhrouh tong ou, Ama pho brouh bkhrouh se kaing ou.
        Ama ni bongso ongmbauih se Bru broi rau le rangbauh kaing maing ou. Tre jati yo le rang khauhha pho nosto khe maing ya, Bru broi rau le rang no nosto khe ye, ktouh khoingsouhri ye kaing tong pho sorkhar rom maing ya ongmo le sristi yaphang nching ye nyom maingsabi ye phaimo ongmbauh wo sei.

04.06. Bru tla rau ni kaingmung pho Visnu, Ram, Krisno song bre khe kaing chum ye tong je abodei sei. Tmangmi hingkhe Mpha ni kaingmung dei se bsa pho makaing ou. Raja ni bongso, Isor ni bsa houhgra ongmbauh wo se Mpha Isor ni kaingmung phloh khe ye sristi yaphang nching ye ongsabi maphai msei.

06. Bru rau raja ni gusti ongmo yarung:
05.01. Bru rau le Adi nching ye raja ni brem sei. Adi nching ye tauh bo koily ding yo souhphairi ye pho raja ksung ksung chakhlaibi ye phainai jati rau sei. Bose, tauh wo singkhe chini mpha Sonaton Isor ni kau la ya ni goti yo haklai thangmo ongmbauh wo soimo khahmo lekha pora khe kroi ongmbauh wo raja ni mmung rau bai brau ha toimo, akhe son tarih rau khe ye thik khe ri maing ya. Hmba bo kau le soito kau sei.

07. Bru no Reang hingyauhmo ni yarung:
06.01. Ake Bru raja keha khe bsa kroi banchi ong ye ben bsa no la ye palau laha. Palau lamo no khe ‘riI ye ang lamo’ hing ye bini mmung wo khe ‘RI-ANG’ hing ye phaha. Abo Ri-ang tor lau phuh singkhe mpha raja ni bislai raja song ye khoinangha. Arphuh khe Ri-ang Kaingskau raja hing ye mmung kplouh thangha. Bo Ri-ang hingmo no se baha khe Reang hing ye soiyauh thang msei.
     Bo Reang Kaingskau khe bini yaphang yarung le Bru ya hing si ye, mpha ni panji no ruhphreh ya, bini bsauh ni mmung Reang hingmo se panji mmung keha khe toisa ye, je bini bsa bsu phaikhlaimo no pho Reang panji keha khe ye phakhlai thangha.
      Abo se thauh ya, purthim ni NATIONAL SENSUS somoing yo khe BRU JATI hingmo no humthaih ye se chung le REANG JATI sei hing ye world record wo mmung khoisa hoihha. Bo khe son so le sisouh ya arpho Smaihmarandi (Ranggamati, parboto Chatugram tauh wo Bangladesh ni msing yo reserved khe toingyauhmo, ‘REANG DESH’ hing ye map kcham wo soi toingyauhmo) wo tong phuh wo sei.
        Arphuh nshing ye se BRU hingmo mmung husmoih yauh ye REAN hingmo world record wo ka ye thang ou.

06.02. Arpho Bru ni bkha wo le husmoih maing ya, tmna hingkhe mnusu chongmo bai ya Isor sristi yo waiha soito kau ri ye mmung pha hoihmo jati keha ongmbauh wo Bru hingmo tini yo pho kmoih ya. 

06.03. Reang jati hing ye bo purthim ha wo kroi. Hmba Reang panji hing ye le tong ou. Reang jati hing ye tong mi ongsingkhe ‘Kau-reang’ hing ye tong yauhnai sei. Kau-reang hing le kroi bose ‘Kaubru’ hing ye le tong ou. Abo Reang hingyauhnai rau pho KAUBRU se sa ou. Tmangmi? BRU jati keha tongmo ongmbauh se ‘KAUBRU’ pho tong ou.

08. Bru hingmo ni ortho bai yarung? 
07.01. Bru hingmo ni ortho le Khotri raja keha, Kaitobirjo Orjun raja ni amol wo Surobi Msuma no Jomadugni Moni bai seihlai pai ye Jomdugni Moni thoiha; thoipai yauhgu wo singkhe, Jomadugni Moni ni bsala Porsuram (Birguram) bai Khotri jati no yapai paiha wo paitham klairi ye wai-21 taingyauhha.
         Bo Khotri nidon kheyauh phuh somoing yo Khotri ni bsa bkhunoi broi keha tla keha mmung khe Komlati bai Komtharai brau bkhunoi praing toikhaih ye khaihlaija phuh wo brau ni praing no drau yauhnai ni bauh ye, Koisopoyong Moni nthing yo gutro mahahlai ou. Abo Koisopoyong Moni khe tetrisoh kuti choido devta no moing kong ye tongnaiha sei. 

07.02. Bin thing yo souh phuh khe brau no mmung pho Deblokhi bai Debtoroni hing ye phaslai yauh ha. Bo ni skang wo khe brau ni kaingmung le Soitomala tangha tong ou. Visno bongso ong mi tla rau khe bsauh kutai thu ya.

07.03. Koisopo Moni nthing mmung phaslai yauhpai phuh singkhe haphong thaisning toibu busning baihri ye Sibrai bai Hangrai brau laphaiha. Sibrai bu chong ha, Hangrai bu waiha. Abodei khe ye brau ni kaingmung chummung slaiyauh ha.
      Arphu khe tre Khotyo jati bu kroi kha je brau bkhunoi chouh se Khotri jati ni msing yo Porsuram taingpai ya baara drauruhmo ong thangha. Brau no khe tre jati juda bai dalau maing ya ong mbauh wo brau bkhunoi no kai yauhnai Sibrai bai Hanggrai chong ye chahlaiha. 

07.04. Sibrai bu bohouh sa mi hing ye klai tongha, Hanggrai khe bu Tauchingchongma ong ye toi mruh tong ou. Abo toi khau la ye khaing maing ya singkhe abo bchu Sibrai khe thoi yauhnai tong mi hing ye brau no sayauhha. Abo toi khe bu brau bkhunoi lalai nai hing ye kose ya singkhe srom srom raing tong mi toi maing ya. 

07.05. Brau ni chongmo khe je pho bchu Sibrai ni praing no laruh yauhnai se ktor. Onghsingkhe brau bkhunoi lalai pho tongsiwanou hing ye abo bta Debtoroni khe kose ye abo toi no khau toibiha . Arphuh se brau bkhunoi no bihih bai bsai khe ye Sibrau bai Hangrai brau kai hoih ou.

07.06. Kaiyauh pai ye yauhgu wo singkhe brau no Koisopoyong Moni ni gutro banau ye tetrisoh kuti choido depta no thoi bai phuja khe ye moing kong tong yauhnai khe ye phrungsa ye toidul toisabi yauhha. Achar bai dustur sa ye rinai khe bu Sibrai bai Hangrai, wathoh waleng snam ye toidulnai brau ni Aukchai poila khe Aukchai Chauhkhoiha sei. 

07.07. Abo ni skang wo le thoi bai phuja khe ya, Sonaton Isor keha no se khumbar barha bai toboisa khesa phainai rau sei. Brau Isor no manemo ni chirno Isor bai riyauhmo manoi khe Khlumphang Salampata broi keha tla keha tong ou. Salampata tla khe bu Isor ni chirno rimo; Salampata broi khe bu Mainouhma ni chirno rimo. Abo manoi no se toi ye Sonaton Isor keha no brau toboisa khelai ou. Thoi bai phuja khe ya, pheihnaima jinis pho brau cha pho cha ya, nung pho nung ya, mosto brouh kthar sei.

07.08. Bodei khe ye Deblokhi bai Debtoroni brau bkhunoi no burdi bai khe ye kaiyauh phuh singkhe brau ni bkhu ni soito kroikha ong thangha. Skang wo le brau ni bkhu ni soito baihkhlaimo le ha klai maing ya asuh ni bkhu soito gnang sei. 

07.09. Brau bkhunoi (Deblokhi bai Debtoroni) lalai ye brau sakra poila maingmo ni mmung khe keha pho pha maingnai kroi, Moni keha se pota taing ye toikthar khauri ye, abo wasum wo toi hahmo saroi khe.....bru...bru...bru hing ye khnaruh singkhe abo no la ye se BRU  hing ye mmung pha yauhha. Abo ni mmung nching ye se bini gusti phaikhlaimo ni jati mmung wo khe BRU hing ye phayauh ou. 

07.10. Tre khauh wo wo singkhe Bru jati le Soijo bongsi 'Mala-dora', raja ni gusti, Khotyo ni phaikhlaimo sei. ‘Soijo bongsi’ hingmo khe ‘Sal ni bsa rau’ hingmo sei. ‘Mala dora’ hingmo khe bu ‘gorna wo mala/lukoih kaingnai rau’ hingmo. ‘Raja ni gusti’ hingmo khe bu‘jati ktor, jati houhgra, raja ni brem phaikhlaimo,’ hingmo sei. Akhe, ‘Khotri’ hingmo khe bu ‘soito thaiha bai tongnai rau,’ hingmo sei.

07.11. Jati ktor, jati houhgra se hing phi pho Bru jati rau le joto jati bai mile ye, nijer achaimo ni maiya no toi ye, maiya priti maiya prihlai ye tongnai jati rau sei. Jati juda no hing ye juda khe naimo kroi. Bose, bihih bai bsai nouhkhong ong yauhnai ni bauh wo le Isor juda khe nirman khemo manoi ongmbauh wo dalau yauhnai achar le kroi.

07.12. Bru le Bru ni somas wo thih khe tongnai rau chouh se Bru. Bru wo achaimo thaiha bai pho Bru ni somas wo tongnang ya singkhe, bung le Bru ya. 

09. Tre jati juda pho de Bru ong maing ?
08.01. Bru ni houhsa wo achai ya pho Bru ni panji yo hah ye, Kaubru sa ye, Bru ni somas bai dormo wo thih khe toi ye, je Bru rau tma ong abodoi khe ye ong tong singkhe, bung le sauhkchauh, sauhksom, kungklau, kungbara jejat ong tong pho bung le Bru se ongha.

08.02. Bru ni panji yo hahpai yauhgu wo bung no bini skang ni jati mmung wo reng khe je rengnai ni sahka wo dondi tong ou.

08.03. Kehabrouh se bini houhmthai thoiklaimo jaga, kau wo Pakistan wo ong tong pho Hindustand (India) ha wo bung seebi phai ye, India ni habsa rau bre khe tong, bre khe cha, tma no mane, tma kau sa pahha mane ye India wo vote ri ye, India ni bauh wo kaham bai hamya pah wo khakhlah yachauh ye tong singkhe, bung le Pakistani ongsi ya. Bung le India ni jati yo se tukesing yauhha. Abodoi Bru wo panji hah ye Bru ni somas no mane thangphai singkhe Bung no pho Bru wo tuke maing ou.

Post a Comment

Please Select Embedded Mode To Show The Comment System.*

Previous Post Next Post

Popular Items

SAPHEIHMO NI KAUTMA

KESKEHA KANTHA BOI DEI