Bible le Smaikcham (Old Testament) hing ye ye tauh wo salaimo chchong-39 no le son- 90 A.D. wo nching se Jamnia Council wo le Kristian ni khathoimo boi khe ye toina hing ye chonglai chahlai ye jai onglai pai ha. Brouh juda, juda tauh ndei khe soi ni krung rau kautma kaham soimo boi kaham gbangma ni msing yo joma chong-39 saikhouh lalaimo sei.
Smaikta (New Testament) chong-27 no khe Alexandri para ni Bishop Athanasius song se poila son- 367 A.D. yo chonglai ye jai onglai ou. Son 397 wo khe Carthage Council wo pho abo no kchaih khe ye aing thir khe lalaiha.
Bodei khe ye Lekhaboi bchong gbangma no saikhouh thum chah lalaimo ni mmung khe 'Canon of the Bible" hing yauh ou. Aro wo rtaphong kebroima rau khe bodei sei:
1) Isor ni rangma suhsoingmo ong yauhnai. (Gr.Theopneutos: ni chongmo juda juda-mechanical or verbral inspiration, dynamic inspiration, organic inspiration hingmoma rau tongsing ou.)
2) Aing bai somas bai milemo ongyauhnai nang ou.
3) Isor toikhouhmo ni khupor soimo ongyauhnai nang ou.
4) Malakia se duwary msing yauhgu thauhsouhmo hing ye brau chongmo ongmbauh wo tre duwary rau soimo kauthai no le brau lasing ya.
2. SMAIKCHAm (O.T.) BAIHKHOUHMO NI YARUNG:
Smaikcham khe Juda rau ni bible sei. Juda rau khe pandatham khe bauh ou. TORAH (Aing/Toithelaimo boi), NEBI’IM (Duary rau) bai akhe KETHUBIM (kautmna soimo) hing ye, bo rau no pahha lasing ye samo khe bu ‘Tanakh’ hing ou.
1) TORAH: Torah le Smaikcham boi chongba, ‘Mosia Lehkaboi’ brau hingmoma- Genesis, Exodus, Leviticus, Numbers boi rau sei. .
Torah le Mosia soimo boi sei se brau hing phi tong pho Juda ni phrungnai Mastor/ guru rau khe Mosia achai yakho bosi-1000 skang nching ye tongpaimo kau kmoing sei hing phi ou. Juda jati rau khe Messia phai phuh wo le Nebi’im bai Kethubim roihsa khoiphai nai, Torah le omor ni tongnang nai hing ye. Juda jati rau ni chongmoma wo le Torah le Isor pura purno yaphaihmo sei, Mosia soimo hing ye chong singkhe abo le deramo ktorthauh sei are hing ou. Juda jati rau le donsompoti le khoti ong ye pai ye thang pho Torah ni kauthai le bkha wo skma yauhnai ong ya, akhe jesah haphaih hakchal wo tong pho tre jotosuh manoi no nslai Torah ni kauthai no le kri ou.
Jisu Kristo achai yakho skang BC 621 jila wo Josia raja ni amol wo brau ni Girja/Kuwarenouh (Temple) wo aing boi chongha brau maingkhouhmo no se Deuteronomy boi hing ye snam hoih mi hing chong yauh ou. Bo arphuh nching yo se Mosia ni tre lekhaboi rau pho chongsa ye aro nching banaukhouh thang mi. BC 445 jila wo Sleng klai ye pheraunai rau ni bdul wo Ezra, bung Torah boi no porekhouhmo si yauh ou. Arphuh nching se Torah boi no Isor ni Shasro boi khe ye brau manelaisa tongha hing ye si maing ou. Samari ni brouh rau le Torah chouh se Isor ni Shasro boi hing ye mane ou. Abo no 'Samaritan Pentateuch' brau hinglai ou, bo singkhe BC 400 jila nching se brau le toilai ye manelai tongsaupaimo se hing ye sikhouh yauh ou.
2) NEBI’IM: Nebi’im hingmo le duary rau hingmo sei. Juda jati rau khe bo NEBI'IM no tre bauhnoi khe ye bauhpheih phi ou. Skang ni duary brau hingmo khe bo - Josua, Aingkhenai rau, Samuel akhe Raja rau. Bo lekhaboi rau no duary rau soimo ni bdul wo dalausoingyauhmo pho chong ye lihp khe ongyauhnai kroi. Tma hingkhe Mosia pho duary ongmo nchingchaih ye se bung no prochar khe ye siyauhkhouhmo ba. Bo lekhaboi rau wo khe duary mosto ktor, ktor - Samuela, Nathan, Elija, Elisha etc song kautma pouh khe soimo ong mi. Bo boi rau khe son BC 550 nching ye soikhouh yauhpaimo, lekha boi kthar hing ye toingyauhmo rau sei.
Yauhgu ni duaryu rau hingmo phi khe bu bo -- Isaia, Jeremia, Ezekiel bai tre duary khrouh-12 rau sei. Sleng klai yakho skang ni duary rau khe bo- Isaia, Jeremia, Mika, Amosa, bai Hosea song brau ong phi ha. Sleng klaipa ye, sleng ni kouhbi phuh wo brau kau samo rau gboi klaimo nuhkhouhlaiha ongmbauh ye, brau ni kauthai rau no Isor ni kau hing ye brau mchi ye lasau maing ou.
3) KETHUBIM: Bo khe kautma soimo hingmo sei. Juda juda krungha wo thummo sei. BC 250 jila wo Greek kau bai smaikcham wo soikhouh yauhmo sei. Septuagin wo khe “Hagiographai’ (katma soimo kthar) hing ye hinglai ou. Aro nching khe 'Lekhaboi kthar' hingmo kau baihkhouhha. Isor ni Sashro boi pah lasing sayauhnai yo mmung phakhauh hoihlai ha.
Kethubim le AD 90 wo Jamnia council-wo Juda jati ni brouh giannang, krung krung rau kthumlai ye, Smaikcham Bible wo buktoi buktoi boi bo lasing khe ham hing chonglai ye saikhouhlai ha. Boro wo sur siri yauhnai ni bauh wo brau chongsing phimo khe ‘Hebrai kau bai soimo (copy) nuh maingmo khe ye khamakha toing yauhnai nang ou hingmo ongha. Grik kau bai soimo boi kaham kaham tong phi pho Hebrai ni copy nuh yauhnai kroi singkhe noihkhrai ye khoilaiha.
3. SMAIKCHAM WO BOI CHONG BSUHHU KA?
AD 90- wo Jamnia kthumktor/sobaktor wo khe Hebrai Bible no saikhouhlaiha, cabo Hebrai Bible khe skang ni Kristian rau ni Bible sei. Juda rau khe Bible le Lehkhaboi chong- 24 doi khe sa phi ou- Torah chong-5, Nebi’im chong-8, Kethubim chong-11. Juda rau ni kautma soinaiha, Josephus bung khe bu chong-22 doi khe ye sa phi ou. Aingkhenai rau ni boi yo khe Ruth ni boi dalausoing phi ou, Jeremia boi yo khe Kahmung poto boi dalau phi ou, abodoi khe ye joma chong-22 ka ou. Bodei khe ye Josephusa bung snammo wo bini chongmoma singkhe arphuh wo Juda jati rau ni lekhabthai Alphabet khe joma bthai thai-22 chouh ongmbauh wo brau ni lekha bthai bai mileri ni chong mi klai ou.
4. SMAIKCHAM BOI SOINAI RAU:
- Mosia: Bini boi bai Balaama ni kautma akhe Joba ni boi rau soi ou.
- Josua: Bini boi bai aingboi kcho-8 jora soi ou.
- Samuel: Bini boi bai Aingkhenai rau akhe Ruthi ni soi ou.
- Davida: Houhgra khrouh-10 (Adama, Melisedeka, Abrahama, Mosia, Hemana, Jeduthuna, Asapha bai Kora ni bsa khrouhtham) rau no pal lasing ye Sam boi (Poto kautma) soilai ou.
- Jeremia: Bini boi bai Raja rau ni boi akhe kahmung poto boi soi ou.
- Hezekia bai tre brouh krung rau pal khe ye Isaia, Proverbs, Poto, bai Kau sakhnarimo rau soilai ou.
- Sunagog ni brouh ktor rau Ezekiela, ke-12, Daniela bai Estheri boi rau soilai ou.
- Ezra: Bini boi bai Chronicles boi soi phi ou. [[Lakhouhmo yarung ]]
5. BIBLE LE ISRAEL RAU NI JATIKAUTMA SOIMO BOI SEI:
Bible le Evi bai Adam nching ye Juda(Israel) jati ni kautma (History of Israel) soimo boi sei. Bible soiyauhmo khe soisamo nching paithauhmo jora wo joma bosi 1500 wo soipaiyauh ou. Tauh wo khe Bible wo boi chong-66 no thum ye Kristian ni khathoimo boi keha khe chah layauh ou. Jisu achai yakho skang ni boikcham thum lamo no khe SMAIKCHAM (Old Testament) hing ou, abo khe boi chong-39 ka ou. Jisu achaipai yauhgu wo bung no ruhphrehnai rau soimo khe smaikta (New Testament) hing ye boi joma chong-27 ka ou.
Genesis no skang nailai gra na. Genesis (Jati kautma) bo boi soinaiha khe Mosia (Moses) Israel jati ni keha brouh sei. Mosia khe chung joto simo dei khe ye Aigupta raja ha ni bsing yo raja bsala ni achouhthai yo thuh ye aro raja ni niti jaterjat simungma snung ye baihkhouhnaiha, Israel bkhrau kchauh so sei. Bung Jati ni bkha toimo rau le Israel jati bai Aigupta ni brouh gbahlaimo no spo cha, spo cha ya skang sin chongyamani Aigupta ni brouh no buthaih phainaiha sei.
Asuh khe ye sasauhni jati no chouh ktor khe ye chongnaiha se Purthim ha sristi ongsabimo ni kautma bai bung achaiyakho bosi saisinoi skang wo Evi bai Adam ni kautma rau no bung se jati ni bkha no toi ye soi ou. Bini Israel jati no purthimbi yo kchuthauh, ktorthauh, kahamthauh akhe brau ni somas se bobe ni kahamther, brau ni somas chouh se Isor bai milemo khe ye purthim no siri yauhnai ni khe ye chong ye, chah ye joto kautma soi ou.
Tre naikhlai phina, Evi bai Adam nching ye jatimala raja ksung, ksung chakhlaibimo, hamko ni bsa khe hamko, phorna ni bsa khe dokhna hingmo btang klauma khe ye poila wo tong ou. Kautma kasouhri ye soimo rau le Davida raja le mosto brouh kaham, brouh thihk, Isor ni bkha bai akol maingnai brouh kthar sei, hing ye soi ou. Bose, kaham bai hamya mungha pho wangtring khe ye noihkhrai toingmo kroi khe ye soimo ba.... Uria ni bihih toi ku tonmgmo no yaphong kphuihma khe ye nuhkhlai ye bkha klaiyauh thangha. Akhe, Uria no khamakha thoikhauh yauhnai ni khe ye jurdo ronkrauh wo hoih ha. Hoih ye gboi no Uria khe thoijaha. Thoi khe bihih no Davida gboiboi no la ha, hingmo rau pho soisouh yauh phi ou. Tauh aiskal ni Kristian rau khe bu bo Israel ni jatikautma kaham bai hamya soiyauhmo boi no ISOR NI RANGMA BAI CHARIYAUHMO, THANGMO BOI, ISOR NI BOI KTHAR, KAUKTHANG hing ye manelai phi ja ou.
Bo ISOR NI BOI KTHAR BIBLE wo tre soiyauh phimo singkhe, Solomon raja le mosto rajaktor, chomakar, giannang, gristi hing ye chung nuh ou. Bihih gboi khe ye la toingmo khrouh-700 ka phi ye tre bini Dasi daboing yakong yauh sehnaima, bihih dei khe ye toing phimo khrouh-300 ka ou. Khe ong phi tong pho se bkha kathauh maing yakho ye Shilom ni broi sihkhla, Bera mruhnaiha ni bsayuh bai mamla khalaimo rau nuh ou. Ong phi ye bini poto kautma soimo wo pho broi bai tla maiya onglaimo, mamla khalaimo ni bkhauh se nanglom khe ye soimo tong ou. Solomon raja le Bible manang wo nai pho bung suh tre brouh kaham kthar moilnang brouh kroi hing phi matoingmo se tauh aiskal wo daradouh bung abo bini akol bai khe ye tauh wo tong mi og singkhe spo sapheih ya tongnoh?
Abo mang thauh ya, Lota ni bihih gbor, brouh chaiya ong thang phuh wo Lota ni bsayuh broi sihkhla bkhunoi rau khe mpha no arauh mkhaing pheihri ye, mpha bai pal tonglai ye bsa maingmo rau pho soiyauh phi ou; abo Kristian ni Isor ni boikthar, thangmo ni boi, Israel jati kautma boi yo.
Akhe jotosuh brau ni tongmung akol no khe hamyama pho kaham wo toinang ye, Isor bai krungmo, Isor khasouhmo dei sroh khe ye soiyuauh phi ou. Brau ni duwary soso pho se kospiyuhma no bihih la ye thang phuh wo pho "Isor bai la di, hingyauh mbauh wo ma la mi," hing ye soi phi ou. Je se Isor ni kau wo se thepha ye khoisoing pai hoih ou.
Bible wo khe Solomona raja bai tre raja ksung ksung chakhlaibimo bai brau samung tangmo, brau ni akol pahha soiyauhmo tong ou. Akhe, brau ni kuwarenouh/gija (Temple) tanglaimo ni kautma rau, brau dukati, mubati saumo, songmo manoi rau mungha dauh dauh se soisingyama se kroi. Je pho Israel jati ni jatikautma le pahha kplung khe ye soiyauhmo boi sei. Bose, tre jati rau ni le mungha pho aro Kaham khe soisingmo kroi.
Brau ni Israel jati bai tre gbuing jati rau phehlaimo, jurdo rilaimo, Israel jati rau no Aigupta ha wo sleng klairi ye kosto sasti sa ye kull kroi khe toingyauhma bai uchihha baihkhouh phimo kautma rau. Mosia brouh buthaih ye khaih mathangmo ni kautma rau pura khe soiyauhkhauhmo sei.
Jeba kautma se Israel ni jatikautma ongkhe Isor ni kau se chari khoiha. Kau sur ye sa thing yo le Israel jatikautma chouh le kthapai ya, tre jeba yongsa kuhsa, samsa dusa, torulota pahha se sur ye hangsu la tong singkhe, kthamo le tong ou. Bose, bible wo khe Israel jati kautma khoi ye le kaukthamo, Isor gotheyauhmo se kroikhauh dei khe soiyauh ou. Aro boi yo le tre jati gbuing ni khupo le kolom bkhu cheh khoi yoihmo suh pho gbul ya. [[Lakhouhmo yarung]]
Jisu sa phi gramo kau se panji saimo nai gra di. Jati gbuing ni broima ri-sumo thauh ya ong ye binthing yo hamriyauh ja ni hing ye aare ye phaija phuh wo Jisu bre khe sa, "Bsa ni panda awaing no le soi no khoikhlai chari ye le gothe ya," hing ye asuh khe ye jati saisau gramo. Joto purthim no toikhouh ni phainaiha, joto jati no maiyachamo ong khe de arphuh wo jati juda no soi bai sur ye bini asirbath asuh khe ye khauhsih phi??? Chong ye nailai grana.
____________________
Note: Sapheihmo kau ya, dormo le je dormo se kaham se. Dormo ni phrungmo le jeba dormo ni pho khoiyauhnai kroi, kaham sroh sei. Bose, boro ang sa ni mchumo singkhe, Bru bai kthamo lama de lama ya joto chongsnam nai yauhnai ni bauh wo sitsa soikhouh phi naimo sei. Je pungsouh ya bai pengsouh ya tong khe nrau ni kaukti ang naisau tong ou.
Jeba poto pho antasomani beng no toipai tongmo ba hingmo thaiha bai le sauh bai kthasouhyama pho tong maing ou. Akhe je Kristian hing ye ong phi tongnai rau pho BIBLE hingmo kauthai ni ortho bai yarung no sisouh ya pho adaha le tong maing ou ongmbauh wo Knowledge baraumo pho ong thou hing ye soija msei.

____________________
Note: Sapheihmo kau ya, dormo le je dormo se kaham se. Dormo ni phrungmo le jeba dormo ni pho khoiyauhnai kroi, kaham sroh sei. Bose, boro ang sa ni mchumo singkhe, Bru bai kthamo lama de lama ya joto chongsnam nai yauhnai ni bauh wo sitsa soikhouh phi naimo sei. Je pungsouh ya bai pengsouh ya tong khe nrau ni kaukti ang naisau tong ou.
Jeba poto pho antasomani beng no toipai tongmo ba hingmo thaiha bai le sauh bai kthasouhyama pho tong maing ou. Akhe je Kristian hing ye ong phi tongnai rau pho BIBLE hingmo kauthai ni ortho bai yarung no sisouh ya pho adaha le tong maing ou ongmbauh wo Knowledge baraumo pho ong thou hing ye soija msei.
Tags:
Kaubru Article